Legenda: NA - naslov, AU - autor, IN - institut, IZ - izdavac, TE -teritorij,
GI - godina izdanja, JZ - jezik, SZ - sazetak, KR - kljucne rijeci, DI -
disciplina, IP - izvor podataka, DO - dostupnost
26. NA Etničnost i regionalizam
u Istri: povijesni rakurs i suvremeni kontekst
AU Boris Banovac
IN -
IZ Migracijske teme, 12 (1996) br. 4, str. 267-288
ZI Hrvatska
GI 1994
JZ Hrvatski
SŽ Problematski je okvir teksta pitanje da li je
u Istri na djelu slabija integracija ili pluralizam. Pokušavajući
dati odgovor, autor povijesno i strukturalno analizira etničnost
i regionalizam u Istri. Prema rezultatima ankete veći
se broj ispitanika opredjeljuje za lokalni identitet - koji je identificiran
kao primaran. Istraživanjem je utvrđeno i
postojanje višestrukog identiteta što se odražava na stranačku
preferenciju i glasovanje.
KR etničnost, regionalizam, Talijani,
Istra
DI sociologija
IP istraživanje
DO Nacionalna sveučilišna biblioteka,
Zagreb
27. NA Bosanska raskrižja
AU Esad Ćimić
IN Institut za primijenjena društvena istraživanja;
10000 Zagreb
ČA Društvena istraživanja, 3 (1994)
(14), br. 6, str: 611-628
ZI Hrvatska
GI 1994
JZ Hrvatski
SŽ Autor iznosi tezu o ratu u Bosni koji nije vjerski sukob, već
borba za etnički očišćene
teritorije. Tvrdnju podupiru i različiti
savezi zaraćenih strana koji ne slijede očekivanu
konfesionalnu konfrontaciju. Da bi potvrdio hipotezu autor analizira različite
sisteme vrijednosti svih triju vjera, a koji zapravo podupiru razvoj sukoba. U
prilog tezi kako se ne radi o vjerskom sukobu govore i niski postotci
religioznog prakticiranja pravoslavlja i Islama te visoka sekularizacija
pripadnika obje konfesije. Autor smatra kako je pokušaj deklariranja rata kao
unutrašnjeg i vjerskog konflikta poslužio kao
varka radi izbjegavanja međunarodne intervencije.
KR Islam, katolicizam, pravoslavlje, rat, religija, Bosna i Hercegovina
DI sociologija
IP -
DO Radnička biblioteka, Zagreb
28. NA Gradišćanski Hrvati -
zajedništvo usprkos granica (osvrt na sudbinu ogranka gradišćanskih
Hrvata u Mađarskoj)
AU Mirjana Domini
IN Institut za migracije i narodnosti Sveučilišta u Zagrebu; 10000
Zagreb
ČA Migracijske teme, 6 (1990) br. 3, str.
325-334
ZI Hrvatska
GI 1990
JZ Hrvatski
SŽ Gradišćanski Hrvati doseljavaju se
na područje današnje Mađarske
tijekom XVI stoljeća. Zahvaljujući
djelovanju crkve koja je poslužila kao kohezivni
element, Gradišćanski su Hrvati uspjeli očuvati
identitet i jezik. Nakon Prvog svjetskog rata teritorij koji naseljavaju
podijeljen je između Austrije i Mađarske te
izgubljena veza sa domovinom. Iako je još Trianonskim ugovorom zajamčen
pravni status i zaštita hrvatske manjine u Mađarskoj,
asimilacija je konstantna prijetnja.
KR dijaspora, identitet, nacionalna svijest, Gradišće, Hrvati, Mađarska
DI etnologija, povijest
IP znanstveni skup
DO Nacionalna sveučilišna biblioteka, Zagreb
29. NA Pogledi na povratak - hrvatske i bosansko-hercegovačke
izbjeglice
AU Milan Mesić
IN Filozofski fakultet; I. Lučića
3; 10000 Zagreb
ČA Društvena istraživanja,
3 (1994) (14) br. 6, str. 629-649
ZI Hrvatska
GI 1994
JZ Hrvatski
SŽ Izloženi su djelomični rezultati međunarodnog
sociološkog projekta “Prospects of Return and reintegration of Croatian and
Bosnian-Herzegovian refugees”. Istraživanje je provedeno u Hrvatskoj,
Mađarskoj i Njemačkoj na uzorku od 1248 osoba. Dobiveni rezultati
ukazuju na postojanje određenih socijalnih i
drugih obilježja u kategoriji izbjeglica koji su spremni vratiti se na
područja iz kojih su protjerani. Mahom su to starije osobe, nižeg
stupnja obrazovanja, poljoprivrednici te hrvatske izbjeglice. Istovremeno su
među izbjeglicama iz Bosne i Hercegovine na povratak najspremniji Muslimani.
KR izbjeglice, Bosna i Hercegovina, Hrvatska
DI sociologija
IP anketno istraživanje
DO Nacionalna sveučilišna biblioteka,
Zagreb
30. NA Etnički aspekti sigurnosti
Jugoistoka Europe
AU Siniša Tatalović
IN Fakultet političkih znanosti; Lepušićeva
6; 10000 Zagreb
ČA Politička
misao, vol. 35 (1998) br. 2, str. 65-78
ZI Hrvatska
GI 1998
JZ Hrvatski
SŽ Komparativnom analizom etničkih
odnosa i gospodarske situacije u državama
jugoistočne Europe, autor problematizira mogućnosti
racionalne politike u takvim okvirima. Posebno se osvrće
na utjecaj unutarnjeg stanja pojedinih država na
ukupnu sigurnost regije. Uz problematične unutar-državne
etničke animozitete dodatni su problem neriješeni odnosi sa susjednim
državama posebno u odnosu na etnička i
manjinska pitanja.
KR sigurnost, etnički odnosi,
Jugoistočna Europa
DI međunarodni odnosi
IP -
DO Nacionalna sveučilišna biblioteka,
Zagreb
31. NA Turski ratovi i hrvatska dijaspora u XVI stoljeću
AU Mirko Valentić
IN -
ČA Senjski zbornik,17 (1990) str: 45-60
ZI Hrvatska
GI 1990
JZ Hrvatski
SŽ Autor analizira povijesne prilike koje
prethode migracijama u XVI stoljeću. Tri glavna migracijska toka
usmjerena su prema jugu - Italiji, zapadu - Istri i Sloveniji, te sjeveru -
Donjoj Austriji, zapadnoj Ugarskoj, Moravskoj i Slovačkoj.
Osim turskih provala dodatni motiv preseljenja su veliki ispražnjeni
posjedi u Ugarskoj a koji su u vlasništvu hrvatsko-ugarskog plemstva, pa
stoga i feudalci potiču migracije. Na ispražnjene
prostore u Hrvatskoj naseljava se novo, vlaško stanovništvo.
KR dijaspora, migracije, Gradišćanski Hrvati, Hrvati, Turci, Vlasi
DI povijest
IP -
DO Nacionalna sveučilišna biblioteka,
Zagreb
32. NA
Panoptikum migracija; Hrvati, hrvatski prostor i
Evropa
AU Emil Heršak
IN Institut za migracije i narodnosti Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb
ČA Migracijske teme, 9 (1993) br. 3-4, str. 227-302
ZI Hrvatska
GI 1993
JZ Hrvatski
SŽ Povijesni pregled migracija na područjima koja danas nastanjuje hrvatski
etnikum (uključujući i Bosnu i Hercegovinu). Među ostalim se razmatra
doseljavanje raznih etničkih grupa: Slavena, Vlaha,
njemačka kolonizacija i druge promjene nacionalnog sastava stanovništva.
Autor izlaže i tezu o iranskom podrijetlu Hrvata.
KR katolici, migracije, porijeklo, Bunjevci, Hrvati, Vlasi
DI povijest, demografija
IP povijesni pregled
DO Nacionalna sveučilišna biblioteka, Zagreb
33. NA Testirajući teorije etničkog
sukoba: Occamova oštrica i početak rata
u Hrvatskoj
AU Aleksandar Štulhofer
IN Filozofski fakultet; Odsjek za sociologiju; I. Lučića
3; 10000 Zagreb
ČA Društvena istraživanja,
2 (1993) br. 2-3 (4-5), str. 365-382
ZI Hrvatska
GI 1993
JZ Hrvatski
SŽ Autor na primjeru početka rata u Hrvatskoj testira 4 modela etničkog
sukoba i zaključuje kako jedino model
etničke kompeticije uspješno objašnjava
uzroke sukoba.
KR etnički sukob, rat
DI sociologija etničkih odnosa
IP -
DO Radnička biblioteka, Zagreb
34. NA Židovska vjerska općina u
Zagrebu do 1941. godine
AU Katrin Boeckh
IN Osteuropa Institut; Munchen; Germany
ČA Časopis
za suvremenu povijest, 27 (1995) br. 1, str. 33-53
ZI Hrvatska
GI 1995
JZ Hrvatski
SŽ Zagrebačka židovska
općina osnovana je tek u XIX stoljeću.
Zbog relativno kasnog osnivanja, zajednica nije imala tako tradicionalan
karakter pa se uvode inovacije (npr. orgulje u sinagogi) nezamislive u nekim
ortodoksnijim sredinama. Zagrebačka židovska
zajednica bila je i središte cionističkog pokreta u Jugoslaviji. Između
dva svjetska rata zajednica bilježi materijalni napredak i povećanje članstva
ali i visok postotak asimiliranja tj. "pohrvaćivanja
prezimena". Tijekom Drugog svjetskog rata, židovska
je zajednica gotovo potpuno uništena.
KR asimilacija, Židovi
DI povijest
IP -
DO Nacionalna sveučilišna biblioteka, Zagreb
35. NA Temeljni politički sukobi u
Hrvatskoj nakon izbora
AU Mirjana Kasapović
IN Fakultet političkih znanosti; Lepušićeva
6; 10000 Zagreb
ČA Encyclopaedia moderna, 13 (1992) br.
1(37), str. 15-22
ZI Hrvatska
GI 1992
JZ Hrvatski
SŽ S početkom demokratskih promjena na
hrvatskoj se političkoj sceni javlja
nekoliko sukoba. Prva je konfrontacija između
komunističkog režima i opozicije, da bi
nakon demokratskih izbora 1991 u prvi plan izbila konfrontacija hrvatske
vlasti i srpskog nacionalnog pokreta. Autorica analizira ‘rješenja’ oba
sukoba - prvi institucionalizacijom dok drugi izlazi izvan institucionalnih
okvira i završava ratom. Također, analiziraju se faze razvoja srpskog
pokreta u Hrvatskoj koji počinje kao ‘odvojak’ općeg
srpskog pokreta, zatim prelazi u fazu fragmentacije dok se u trećoj
fazi manifestira kombinacija lokalno-institucionalnih i republičko-izvaninstitucionalnih
sredstava.
KR izbori 1991, Srbi
DI politologija
IP -
DO Nacionalna sveučilišna
biblioteka, Zagreb
36. NA Državna kriza Jugoslavije
AU Dušan Bilandžić
IN -
ČA Politička
misao, vol. 28 (1991) br. 2, str. 47-57
ZI Hrvatska
GI 1991
JZ Hrvatski
SŽ Konflikt u komunističkoj Jugoslaviji
autor svodi na konfrontaciju srpsko-hrvatskih interesa. Razloge raspada
Jugoslavije traži još u 1918 prilikom stvaranja
monarhističke Jugoslavije. U to je vrijeme proces formiranja nacija već
završen, pa su neodrživa bila očekivanja
o stapanju u jedinstvenu jugoslavensku naciju. Većina
naroda u to vrijeme ima već oblikovane
vlastite nacionalne ideologije (Velike Srbije, Velike Hrvatske, Velike
Albanije). Prakticirano centralističko
uređenje u obje Jugoslavije autor smatra
pogrešnim izborom te na temelju analize veza među konstitutivnim elementima
Jugoslavije (koje se drastično smanjuju) dokazuje postojanje ranih
signala krize te konačnog raspada.
KR centralizam, nacije, nacionalne ideologije, raspad Jugoslavije
DI politička povijest
IP -
DO Nacionalna sveučilišna
biblioteka, Zagreb
37. NA Interkulturalizam u obrazovanju kao metodologijski izazov
AU Ana Sekulić-Majurec
IN Filozofski fakultet; I. Lučića
3; 10000 Zagreb
ČA Društvena istraživanja,
5 (1996) 5-6 (25-26), str. 875-894
ZI Hrvatska
GI 1996
JZ Hrvatski
SŽ Autorica se bavi problemom interkulturalizma, točnije, nedostatkom
tradicije interkulturalizma u hrvatskom obrazovanju. Potreba stvaranja i jačanja
hrvatskog kulturnog identiteta predstavlja s jedne strane izazov, dok s druge
strane izravno konfrontira s nužnošću
stvaranja osnove za kulturni pluralizam. S obzirom na vidljivu socijalnu
distancu prema nacionalnim manjinama, autorica naglašava potrebu za daljnjim
istraživanjima interkulturalizma te integraciju
tog koncepta u hrvatsko obrazovanje i odgoj.
KR interkulturalizam, migranti, nacionalne manjine, obrazovanje
DI pedagogija, sociologija
IP esej
DO Nacionalna sveučilišna biblioteka, Zagreb
38. NA Masovni mediji i kolektivno nasilje
AU Josip Županov
IN -
ČA Politička misao, vol. 32
(1995) br. 2, str. 140-148
ZI Hrvatska
GI 1995
JZ Hrvatski
SŽ Sociološka istraživanja provedena
neposredno prije rata pokazivala su najviši stupanj etničke
tolerancije upravo u Bosni i Hercegovini te Hrvatskoj koje su najteže
pogođene ratom. Autor ovu anomaliju pripisuje ulozi masovnih medija kao
instrumenta političke mobilizacije. U kombinaciji sa masovnim medijima
dodatnu važnost ima element autoritarne
vrijednosne orijentacije koji reflektira potrebu za jakim vođom.
KR mediji, rat, Jugoslavija
DI sociologija
IP -
DO Nacionalna sveučilišna
biblioteka, Zagreb
39. NA Predviđanje rata? ; etnosociologija
Dinka Tomašića
AU Aleksandar Štulhofer
IN Filozofski fakultet; Odsjek za sociologiju; I. Lučića
3; 10000 Zagreb
ČA Društvena istraživanja,
1 (1992) br. 2, str. 299-313
ZI Hrvatska
GI 1992
JZ Hrvatski
SŽ Autor analizira teoriju Dinka Tomašića o sukobima između
Hrvata i Srba u temelju kojih leži suprotstavljanje koncepata dvaju različitih
kultura - ‘plemenske’ i ‘zadružne’.
Njihova međusobna interakcija očituje se u tri faze:
krhke ravnoteže, krize i sukoba koje se ciklički
ponavljaju. Kao treća faza jednog takvog
ciklusa rat u Hrvatskoj se uklapa u Tomašićevu
shemu te potvrđuje teoriju.
KR sociologija etničkih odnosa,
kultura
DI sociologija
IP -
DO Nacionalna sveučilišna
biblioteka, Zagreb
40. NA O etničkom korijenu
hrvatskih i bosanskih Srba
AU Mirko Valentić
IN Institut za suvremenu povijest; 10000 Zagreb
ČA Časopis
za suvremenu povijest, 24 (1992) 3, str. 1-21
ZI Hrvatska
GI 1992
JZ Hrvatski
SŽ Autor razmatra genezu modernih Srba u Bosni i
Hercegovini i Hrvatskoj, gdje nalazi veliki broj Vlaha - stočara koji
preko pripadnosti pravoslavnoj vjeri bivaju asimilirani u srpsku naciju. Vlasi
se naseljavaju u područje Vojne krajine
od XVI stoljeća za potrebe obrane
Habsburške monarhije. Povlašteni status koji su imali pod Turskom vlašću
uspijevaju zadržati i u Vojnoj krajini. Završna
faza u procesu njihove asimilacije odvija se krajem XIX i početkom XX
stoljeća. Istovremeno je i veliki broj
Vlaha - katolika integriran u hrvatsku naciju.
KR etnički korijen, Srbi, Vlasi
DI povijest
IP povijesni podaci
DO Nacionalna sveučilišna biblioteka,
Zagreb
41. NA O tipologiji nacionalizma u Srba i Hrvata
AU Wolf Dietrich Behschnitt
IN Sveučilište u Duisburgu, Njemačka
ČA Časopis
za suvremenu povijest, 24 (1992) 3, str. 227-240
ZI Hrvatska
GI 1992
JZ Hrvatski
SŽ Autor donosi analizu različitih
definicija nacionalizma, zavisno od metode, vrijednosti te ciljeva i
tendencija. Komparira srpski i hrvatski nacionalizam, smatrajući
da je njihova povezanost nužna za razumijevanje
oba nacionalizma.
KR ideologija, jugoslavenstvo, nacionalizam, XIX-XX stoljeće,
Hrvati, Srbi
DI politička povijest
IP -
DO Nacionalna sveučilišna
biblioteka, Zagreb
42. NA Prostor i identitet
AU Duško Sekulić
IN -
ČA Erasmus, (1997) br. 19, str. 46-57
ZI Hrvatska
GI 1997
JZ Hrvatski
SŽ Autor provjerava hipotezu da će građani
Hrvatske koji nisu etnički Hrvati tendirati ka regionalnoj
samoidentifikaciji, dakle užoj, dok kao drugu
mogućnost očekuje širu
identifikaciju (nekada je to bilo jugoslavenstvo) a sada u promijenjenim
okolnostima europejstvo tj. kozmopolitizam. Uz analizu socijalnih i političkih
utjecaja na osjećaj identiteta, autor na
kraju ne potvrđuje hipotezu i nalazi visok
stupanj identificiranja sa subetničkom zajednicom - tj. regijom iz
koje pojedinac potječe bez obzira na etničku
pripadnost. Također nalazi višestrukost
identiteta te nepostojanost u samoidentificiranju koje se mijenja
ovisno o situaciji.
KR nacionalizam, nacionalni identitet, jugoslavenstvo
DI sociologija
IP -
DO Nacionalna sveučilišna
biblioteka, Zagreb
43. NA Raspad Jugoslavije i Srbi u Hrvatskoj
AU Milorad Pupovac
IN Filozofski fakultet; Odsjek za opću
lingvistiku i orijentalne studije; I. Lučića
3; 10000 Zagreb
ČA Ljetopis, (1997), br. 2, str. 256-264
ZI Hrvatska
GI 1997
JZ Hrvatski/ćirilica
SŽ Za teorijski okvir rada autor koristi
Lijphartovu sistematizaciju sudbine manjina tijekom raspada multinacionalnih
zajednica. Analizirajući tri ponuđene
solucije: amputaciju, autonomiju i
asimilaciju, autor navodi kako su u zadnjih pet godina Srbi u Hrvatskoj
prošli kroz sve tri etape. Analizirajući
aktualnu situaciju hrvatskih Srba koje svrstava u tri grupe - izbjeglice u SR
Jugoslaviji, Srbe u Istočnoj Slavoniji i
Srbe u gradskim sredinama - autor se zalaže za
rekonstituciju srpske zajednice u Hrvatskoj na osnovi personalne i kulturne
autonomije.
KR nacionalne manjine, raspad Jugoslavije, rat, Srbi
DI -
IP -
DO Nacionalna sveučilišna
biblioteka, Zagreb
44. NA Rat i mir u Hrvatskoj
AU Branko Caratan
IN Fakultet političkih znanosti; Lepušićeva
6; 10000 Zagreb
ČA Politička
misao, vol. 28 (1991), br. 4, str. 33-49
ZI Hrvatska
GI 1991
JZ Hrvatski
SŽ Glavna je teza raspad višenacionalnih
komunističkih država kao reakcija na
proces demokratizacije pri čemu nacionalni pokreti imaju tek sporednu
ulogu. Autor stoga glavne razloge raspada Jugoslavije nalazi u procesima
demokratizacije, decentralizacije i tržišne
ekonomije nasuprot uobičajenim povijesnim, etničkim,
religijskim ili ideološkim objašnjenjima. Osvrćući
se na demokratizaciju nakon pada Rankovića,
autor zaključuje kako je pritisak
nerazvijenih republika i pokrajina tražio
centraliziranu redistribuciju i time jačao etatizam i centralizam. U
zaključku autor komentira procese
dezintegracije koji su dugo bili na djelu te smatra kako bi se i bez rata i
formalnog razlaza veza između jugoslavenskih
republika održala tek na razini Commonwealtha
KR demokratizacija, rat, raspad Jugoslavije, Hrvatska
DI politologija
IP -
DO Nacionalna sveučilišna
biblioteka, Zagreb
45. NA Konfesije i postkomunistički
sukob civilizacija
AU Mislav Kukoč
IN Institut za primijenjena društvena istraživanja;
10000 Zagreb
ČA Društvena istraživanja, 4 (1995) br.
6 (20), str. 937-949
ZI Hrvatska
GI 1995
JZ Hrvatski
SŽ Polemizirajući sa Huntingtonovom teorijom o sukobu civilizacija,
autor interpretira rat na prostoru bivše Jugoslavije kao agresiju vojno nadmoćnije
nacije a ne ako građanski ili vjerski rat. Ipak,
vjerske razlike nisu zanemarive a autor posebno naglašava ulogu crkvenih
hijerarhija u sukobu.
KR konfesije, religija, Jugoslavija
DI -
IP -
DO Nacionalna sveučilišna
biblioteka, Zagreb
46. NA Nacije kao klubovi
AU Ana Matan
IN Fakultet političkih znanosti; Lepušićeva
6; 10000 Zagreb
ČA Politička
misao, vol. 35 (1998), br. 2, str. 196-212
ZI Hrvatska
GI 1998
JZ Hrvatski
SŽ Koristeći okvir klupske teorije
(metodološki individualizam i racionalnost) kao jedne od teorija racionalnog
izbora autorica analizira elemente procesa formiranja nacija, odluku o članstvu,
izboru istoga na osnovu određenih kulturnih
obilježja te suvereni teritorij. Odluka o suverenom teritoriju usko se veže
uz odluku o poduzimanju kolektivne akcije za ostvarivanje ili očuvanje
suverenog teritorija.
KR nacija, teorije racionalnog izbora
DI politologija
IP -
DO Nacionalna sveučilišna
biblioteka, Zagreb
47. NA Nacionalno i nacionalističko:
Psihološki mehanizmi međunacionalnih sukoba na
prostoru bivše Jugoslavije - Što da se radi?
AU Ivan Šiber
IN Fakultet političkih znanosti; Lepušićeva
6; 10000 Zagreb
ČA Politička
misao, 32 (1995) br. 2, str. 77-90
ZI Hrvatska
GI 1995
JZ Hrvatski
SŽ Koristeći Allportovu teoriju
predrasuda, autor analizira psihologijske aspekte međuetničkih,
međuvjerskih sukoba na prostoru bivše
Jugoslavije. Naglašava se uloga povijesti tj. negativnog iskustva koje pruža
podlogu za razvoj predrasuda. Između etničkih grupa koje nisu bile u
neposrednom kontaktu izostaje i negativno povijesno iskustvo a time i temelj
za razvoj predrasuda. Uz društveno-povijesne pretpostavke, autor analizira i
sociokulturni te situacijske pristupe analizi predrasuda. Na kraju rada predložena
su rješenja za smanjenje etničkih tenzija - oprost i rekonstrukcija
javne svijesti.
KR etnički i međunacionalni
sukobi, fašizam, nacionalizam, politička socijalizacija
DI politička psihologija
IP -
DO Nacionalna sveučilišna
biblioteka, Zagreb
48. NA Opći okvir za proučavanje
srpske agresije na Hrvatsku 1991
AU Vlado Šakić
IN Institut za primijenjena društvena istraživanja;
10000 Zagreb
ČA Društvena istraživanja, 2 (1993),
br. 2-3 (4-5), str. 217-246
ZI Hrvatska
GI 1993
JZ Hrvatski
SŽ Rabeći Fromma kao teorijski okvir, autor definira rat kao
instrumentalizirani agresivni čin,
racionalno planiran s jasno definiranim ciljevima te izlaže
tezu o srpskoj agresiji kao planiranom napadu jedne države na drugu s ciljem
teritorijalne ekspanzije kroz uporabu etničkog čišćenja
i genocida. U nastavku autor analizira povode ratu te uloge raznih aktera,
intelektualne i političke elite, JNA,
policije i diplomacije.
KR agresija, etničko čišćenje,
genocid, rat
DI sociologija
IP -
DO Nacionalna sveučilišna
biblioteka, Zagreb
49. NA Hrvati, Srbi i Talijani u gradovima Sjeverne Dalmacije 1910-1991
AU Mladen Ante Friganović, Franka Vojnović
IN Prirodoslovno-matematički fakultet;
10000 Zagreb
Institut za primijenjena društvena istraživanja,
10000 Zagreb
ČA Društvena istraživanja, 3 (1994) (9)
br. 1, str. 121-131
ZI Hrvatska
GI 1994
JZ Hrvatski
SŽ Proračunavši nacionalni sastav stanovništva na osnovi vjere i
govornog jezika autori analiziraju kretanje gradskog stanovništva Sjeverne
Dalmacije u razdoblju od 1910 -1991. Dokazuju tezu o većoj
stopi useljavanja stanovništva srpske nacionalnosti te nalaze stopu
urbanizacije srpskog stanovništva većom
od stope urbanizacije ukupnog stanovništva.
KR nacionalni sastav, Hrvati, Srbi, Talijani, Dalmacija
DI sociografija
IP istraživanje
DO Nacionalna sveučilišna
biblioteka, Zagreb
50. NA A model of peaceful reintegration and the possibility to live
together
AU Antun Šundalić
IN Ekonomski fakultet; Osijek
ČA Društvena istraživanja,
6 (1997) br. 2-3 (28-29), str. 217-233
ZI Hrvatska
GI 1994
JZ Engleski
SŽ Autor ističe kako uspjeh plana mirne reintegracije Podunavlja
ovisi hoće li isti uspjeti uvjeriti
prognane Hrvate i ne-Srbe u mogućnost suživota.
Uz fizičku reintegraciju teritorija nužna
je i re-hrvatizacija cijele regije. Analizirajući stavove prognanih
prema povratku u Podunavlje i suživotu sa
Srbima, autor nalazi nekoliko varijabli koje značajno utječu
na odluku o povratku. To su na prvom mjestu povratak hrvatske vlasti na područje
Podunavlja, sigurnost, obnova, financijska pomoć,
mogućnost zapošljavanja te odlazak
jedinica UNTAES-a i UN-a. Istraživanjem je
nađeno visoko nepovjerenje prema povratku u mjesto gdje bi lokalna uprava
pripala Srbima a čak je 89% ispitanika potpuno odbilo povratak u takvo
mjesto.
KR mirna reintegracija, suživot, Hrvatsko
Podunavlje
DI sociologija
IP anketno istraživanje
DO Nacionalna sveučilišna
biblioteka, Zagreb
51. NA Attitudes and opinions of the Croatian displaced persons
considering peaceful reintegration of the Croatian Danube Basin
AU Vlado Šakić, Ivan Rogić
IN Institut za primijenjena društvena istraživanja;
10000 Zagreb
Klinička bolnica "Sestre milosrdnice"; 10000 Zagreb
ČA Društvena istraživanja,
6 (1997) br. 2-3 (28-29), str. 235-258
ZI Hrvatska
GI 1997
JZ Engleski
SŽ Istraživani su stavovi prema planu mirne reintegracije Podunavlja, koji
izbjeglice i prognanici iz tog područja ocjenjuju kao uglavnom
pozitivan ali prigovaraju sporoj implementaciji istog. Jedan od glavnih
prigovora je da "plan više koristi Srbima nego Hrvatima". Također
je nađena povezanost između osobnih karakteristika kao što su stupanj
obrazovanja, dob i nacionalna pripadnost. Mlađi, obrazovaniji prognanici te
ne-Srbi češće kritiziraju plan.
KR izbjeglice i prognanici, mirna reintegracija, Podunavlje
DI sociologija
IP anketno istraživanje provedeno 1996
DO Nacionalna sveučilišna
biblioteka, Zagreb
52. NA Demografski uzroci i posljedice rata protiv Hrvatske
AU Stjepan Šterc, Nenad Pokos
IN Prirodoslovno-matematički fakultet;
10000 Zagreb
Institut za primijenjena društvena istraživanja;
10000 Zagreb
ČA Društvena istraživanja, 2 (1993) br.
2-3 (4-5), str. 305-333
ZI Hrvatska
GI 1993
JZ Hrvatski
SŽ Autori smatraju nepovoljna demografska kretanja Srba na području
bivše Jugoslavije glavnim povodom za rat. Udio stanovništva srpske
nacionalnosti u ukupnom stanovništvu Jugoslavije kretao se nešto iznad 1/3.
U samoj Srbiji, 1981 godine Srbi čine
66.4% stanovništva. U nastavku autori iznose tezu o kontroliranom i
usmjerenom unutrašnjem preseljenju Srba u sva urbana područja
bivše Jugoslavije, porastu broja Albanaca koji prema popisu iz 1981 i u samoj
Srbiji čine 14% stanovništva. Prikazani
su i rezultati popisa stanovništva 1991 u Hrvatskoj.
KR rat, Albanci, Srbi, Hrvatska
DI demografija, sociografija
IP esej, demografski podaci
DO Radnička biblioteka, Zagreb
53. NA Ratni zločin i zločin
genocida u agresiji Srbije na Republiku Hrvatsku 1991
AU Vlado Šakić, Slavenka Sedlar, Anka
Tojčić
IN Institut za primijenjena društvena istraživanja;
10000 Zagreb
ČA Društvena istraživanja, 2 (1993) br.
2-3 (4-5), str. 407-454
ZI Hrvatska
GI 1993
JZ Hrvatski
SŽ Autori iznose tezu o ratnim zločinima u Hrvatskoj kao
"instrumentaliziranom, planiranom činu
genocida". Uz podatke o ranjenima i poginulima do kolovoza 1992, izlažu
tezu o genocidu kao ratnoj strategiji Srbije u agresiji na Republiku Hrvatsku
1991.
KR genocid, rat, 1991
DI sociologija
IP istraživanje
DO Radnička biblioteka, Zagreb
54. NA Doseljavanje i iseljavanje s područja
Istre, Rijeke i Zadra u razdoblju 1910-1971.
AU Vladimir Žerjavić
IN -
ČA Društvena istraživanja,
2 (1993) br. 4-5 (6-7), str. 631-656
ZI Hrvatska
GI 1993
JZ Hrvatski
SŽ U razdoblju između 1918-1945 iseljeno je 53,000 Hrvata iz područja
koja su nakon Prvog svjetskog rata dospjela pod talijansku vlast a istovremeno
se doseljava 44,000 Talijana. Nakon 1945 iz Istre, Rijeke i Zadra koji su
pripojeni Jugoslaviji, odnosno Hrvatskoj, iseljava 163,000 Talijana i 25,000
Hrvata. U nastavku autor analizira položaj
Hrvata te ukidanje svih hrvatskih ustanova za vrijeme talijanske uprave.
KR migracije, Talijani, Hrvati, Istra
DI sociografija
IP statistički podaci, povijesni podaci
DO Radnička biblioteka, Zagreb
55. NA
Kulturni nacionalizam: pokušaj tipologije
AU Nenad Miščević
IN Sveučilište u Mariboru, Slovenija
ČA Agora, vol. 1 (1995) br. 1/2, str. 3-20
ZI Hrvatska
GI 1995
JZ Hrvatski, engleski
SŽ U središtu autorove analize nalazi se kulturalni etno-nacionalizam. Na
primjeru fiktivne države i nacije, autor analizira praktično izražavanje
kulturalnog nacionalizma u odnosu na susjedne nacije. Također daje
taksonomiju idealnih-tipova kulturalnog nacionalizma, koje je podijelio na
proto-nacionalizam, klasični nacionalizam i radikalni nacionalizam.
KR etno-nacionalizam, identitet, kulturalni nacionalizam
DI filozofija politike
IP teoretski rad
DO Nacionalna sveučilišna biblioteka, Zagreb
