Legenda: NA - naslov, AU - autor, IN - institut, IZ - izdavac, TE -teritorij,
GI - godina izdanja, JZ - jezik, SZ - sazetak, KR - kljucne rijeci, DI -
disciplina, IP - izvor podataka, DO - dostupnost
1. NA Zaštita nacionalnih manjina
AU Zvonimir Lauc
IN Pravni fakultet, Osijek
ČA Pravni vjesnik 13 (1997) br. 3-4, str.
306-327
ZI Hrvatska
GI 1997
JZ Hrvatski
SŽ U prvom dijelu rada, analiziraju se razni
međunarodni dokumenti o zaštiti ljudskih prava i sloboda te manjinskih prava.
U drugom dijelu autor analizira Ustav Republike Hrvatske i druge zakonodavne
akte koji se odnose na zaštitu manjina. Na kraju analize upozorava na raskorak
između visokog standarda normativnih rješenja i zaštite u praksi.
KR ljudska i manjinska prava, nacionalne manjine
DI pravo
IP -
DO Nacionalna sveučilišna biblioteka,
Zagreb
2. NA O modelu etničke kompetitivnosti
u slučaju Hrvatske
AU Vjeran Katunarić
IN Filozofski fakultet, Odsjek za sociologiju, I. Lučića
3; 10000 Zagreb
ČA Revija za sociologiju 23 (1992), br.
1-2, str. 117-124
ZI Hrvatska
GI 1992
JZ Hrvatski
SŽ Autor primjenjuje model etničke
kompetitivnosti na društvene prilike koje postoje uoči
rata u Hrvatskoj 1991. Iako nalazi podjednake uvjete života
etničkih grupa kao i položaj u društvenoj
stratifikaciji, smatra kako je percepcija nejednakosti od presudnog značaja
za transformaciju etničke kompetitivnosti u
etnički sukob. Provedeno istraživanje
potvrđuje važnost subjektivnog stava koji je važniji od stvarnog stanja.
Autor također nalazi jak utjecaj institucija (države, vojske) što je
doprinijelo proširenju sukoba na međudržavni nivo. Na kraju zaključuje
kako je model etničke kompetitivnosti
prikladniji za objašnjenje odnosa Srbije i Hrvatske, od međugrupnih
odnosa u Republici Hrvatskoj.
KR dezintegracija, etnička kompetitivnost, rat
DI sociologija etničkih odnosa
IP -
DO Nacionalna sveučilišna biblioteka,
Zagreb
3. NA Sociodemografske karakteristike srednjoškolaca i socijalna
distanca prema nacionalnim i religijskim skupinama
AU Vlatko Previšić
IN Filozofski fakultet; I. Lučića
3; 10000 Zagreb
ČA Društvena istraživanja
5 (1996), br. 5-6 (25-26), str. 859-874
ZI Hrvatska
GI 1996
JZ Hrvatski
SŽ Istraživanje je provedeno između 1991-95 na reprezentativnom uzorku
hrvatskih srednjoškolaca. Autor se osim mjerenja socijalne distance bavi i
utvrđivanjem stupnja političke kulture te stereotipima među
mladima. Izraženu socijalnu distancu prema srpskoj manjini te općenito
pravoslavnoj religiji interpretira kao reakciju na ratno okruženje.
KR interkulturalizam, politička kultura,
socijalna distanca, srednjoškolci
DI sociologija
IP istraživanje
DO Nacionalna sveučilišna biblioteka, Zagreb
4. NA Istra i interkulturalni odgoj
AU Elvi Piršl
IN Pedagoški fakultet; Pula
ČA Društvena istraživanja
5 (1996), br. 5-6 (25-26), str. 895-911
ZI Hrvatska
GI 1996
JZ Hrvatski
SŽ Kao višestoljetni migracijski prostor, Istra je za razliku od ostalih
dijelova Hrvatske primjer tradicije plurikulturalizma i koegzistencije nekoliko
jezika. U skladu s tom tradicijom su i rezultati istraživanja socijalne
distance među srednjoškolcima. Zamjetan je i viši stupanj političke
kulture među mladima te interes za upoznavanjem
drugih etničkih grupa, njihova jezika, povijesti i običaja.
KR nacionalne manjine, interkulturalni odgoj, migracije, politička
kultura, srednjoškolci, socijalna distanca, Istra
DI sociologija
IP istraživanje
DO Nacionalna sveučilišna biblioteka, Zagreb
5. NA Romi u interkulturalnom okružju
AU Neven Hrvatić
IN Filozofski fakultet; I. Lučića
3; 10000 Zagreb
ČA Društvena istraživanja
5 (1996), br. 5-6 (25-26), str. 913-933
ZI Hrvatska
GI 1996
JZ Hrvatski
SŽ Prema povijesnim spisima, Romi dolaze u Hrvatsku još u XIP stoljeću.
Unatoč dugoj prisutnosti nisu formirali
jedinstvenu romsku nacionalnu zajednicu. Uspjeh u očuvanju
vlastita identiteta tumači se kroz
dominantnu ulogu obitelji. Uz trenutnu političko-gospodarsku
situaciju Roma u Hrvatskoj, u članku se
razmatraju velika socijalna distanca te rasprostranjeni stereotipi o Romima.
KR nacionalne manjine, identitet, predrasude, stereotipi, Romi
DI sociologija
IP -
DO Nacionalna sveučilišna biblioteka,
Zagreb
6. NA Istrijanstvo kao slabiji (odnosno jači)
identitet
AU Fulvio Suran
IN Centar za historijska istraživanja; Rovinj
ČA Društvena istraživanja, 2 (1993) br.
4-5 (6-7) str. 769-782
ZI Hrvatska
GI 1993
JZ Hrvatski
SŽ Razmatra se utjecaj snažnog pritiska za nacionalnom homogenizacijom na
etničke različitosti u Istri te
netolerantan stav državnih vlasti prema etničkom
pluralizmu.
KR identitet, Istra
DI sociologija
IP esej
DO Radnička biblioteka, Zagreb
7. NA Žumberčani-subetnička
grupa u Hrvata
AU Nada Hranilović
IN Institut za migracije i narodnosti Sveučilišta
u Zagrebu; 10000 Zagreb
ČA Migracijske teme, 6 (1990) br. 4, str.
593-612
ZI Hrvatska
GI 1990
JZ Hrvatski
SŽ Geneza Žumberčana kao subetnosa
hrvatske etničke zajednice seže
u XVI stoljeće i vezana je uz početak
doseljavanja pretežito bosanskih Uskoka. Budući
da je Žumberak bio područje miješanja
religijskih sfera i skupina stanovništva, ne iznenađuje
prelazak dominantnog vlaškog elementa na grko-katoličanstvo prilikom
doseljavanja u XVII stoljeću. Danas je Žumberak
rijetko naseljeno područje s visokom stopom iseljavanja.
KR grkokatoličanstvo, Šokci, Uskoci, Vlasi,
Vojna krajina, Žumberak
DI etnologija, povijest
IP povijesni podaci
DO Nacionalna sveučilišna biblioteka,
Zagreb
8. NA Religija i etnički konflikt na
južnoslavenskom prostoru (sociologijske i
socijalno-historijske napomene)
AU Josip Kumpes
IN Institut za migracije i narodnosti Sveučilišta u Zagrebu; 10000
Zagreb
ČA Migracijske teme, 8 (1992) br. 1, str.
15-33
ZI Hrvatska
GI 1992
JZ Hrvatski
SŽ Analizirajući religijski i etnički
mozaik na južnoslavenskom prostoru, autor
pokušava prikazati povezanost religije i etničkih konflikata. Uz
povijesni pregled svih konfesija prisutnih na području
bivše Jugoslavije, razmatra se uloga tradicionalne religije u promijenjenim
društvenim okolnostima. Posebno je naglašena uloga religije u
dezintegracijskim procesima Jugoslavije s jedne strane te
nacionalno-integracijskim procesima s druge strane.
KR etnički identitet, etnički
konflikt, katolici, pravoslavni, protestanti, religija, unijati, Muslimani,
Jugoslavija
DI sociologija, socijalna povijest
IP -
DO Nacionalna sveučilišna biblioteka,
Zagreb
9. NA Etičnost, rat i silovanje
AU Jadranka Čačić-Kumpes
IN Institut za migracije i narodnosti Sveučilišta
u Zagrebu; 10000 Zagreb
ČA Migracijske teme, 8 (1992) br. 2, str.
95-104
ZI Hrvatska
GI 1992
JZ Hrvatski
SŽ Glavna je teza silovanje kao ratna tehnika koja
se provodi na područjima koja napadač
želi osvojiti i etnički očistiti.
Činom silovanja terorizira se i ponižava
cijela zajednica dok žrtva služi kao prenositelj poruke.
KR etnicitet, genocid, rat, silovanje, Muslimani, Bosna i Hercegovina
DI sociologija
IP -
DO Nacionalna sveučilišna biblioteka,
Zagreb
10. NA Identitet, jezik i razvoj
AU Jadranka Grbić
IN Zavod za istraživanje folklora; 10000 Zagreb
ČA Narodna umjetnost 31 (1994) str: 9-143
ZI Hrvatska
GI 1994
JZ Hrvatski
SŽ U prvom dijelu studije autorica teoretski
definira pojmove etniciteta, manjine, jezika, dijalekta. Drugi je dio posvećen
povijesnom pregledu hrvatske dijaspore od XVI stoljeća.
U trećem dijelu donosi se istraživanje
samo-identifikacije pripadnika hrvatske manjine u Mađarskoj, problemi
odumiranja hrvatskog govora zbog konstantnog fonda riječi koji se još
od doseljavanja nije promijenio. Zbog potrebe za novim pojmovima uvodi se sve
više germanskih i mađarskih supstituta. Također
se razmatraju nedostaci nastave materinskog jezika, premala satnica te latentni
sukob standardnog hrvatskog i lokalnog govora.
KR dijaspora, etnicitet, identitet, jezik, nacionalne manjine, Hrvati
DI etnologija, lingvistika
IP studija
DO Nacionalna sveučilišna biblioteka, Zagreb
11. NA Identitet-diverzitet-kapacitet
AU Eugen Pusić
IN -
ČA Erasmus, svibanj (1995) br.11, str. 2-10
ZI Hrvatska
GI 1995
JZ Hrvatski
SŽ Autor promatra problematiku etničkih
odnosa kroz definiciju identiteta - odgovora na pitanje tko je uključen
u grupu; diverziteta kojim se definiraju drugi, te kapaciteta -
vlastitih snaga koje određuju ponašanje prema
drugima. Uz pregled dosadašnjih političkih teorija u Hrvatskoj koje su
pokušale proskribirati razvoj etničkih
odnosa, autor zagovara nužnost razvoja prema
pluralnom identitetu koji je jedini odgovor na iznimno veliki diverzitet
u Hrvatskoj.
KR diverzitet, identitet
DI sociologija, političke teorije
IP -
DO Nacionalna sveučilišna biblioteka,
Zagreb
12. NA Recepcija etničkog
identiteta: aplikacija jednog modela
AU Siniša Malešević
IN Culturelink Network/IRMO; 10000 Zagreb
ČA Migracijske teme 10 (1994), br. 1, str.
31-54
ZI Hrvatska
GI 1994
JZ Hrvatski
SŽ Na osnovu anketnog istraživanja autor
utvrđuje postojanje hijerarhije socijalnih identiteta. Na samom se vrhu nalazi
pripadnost etničkoj grupi koja se manifestira u dva oblika. Autor također
identificira postojanje dijametralno suprotne negativne etničke
identifikacije, koju objašnjava kao izraz situacije tj. kao reakciju na
eksploziju etničkog kolektivizma.
KR etnički identitet
DI sociologija
IP istraživanje
DO Radnička knjižnica, Zagreb
13. NA Kordunski rekvijem
AU Svetozar Livada / Darko Hudelist
IN -
ČA Erasmus, listopad (1995) br. 13, str.
15-25
ZI Hrvatska
GI 1995
JZ Hrvatski
SŽ Uz podatke o etničkom sastavu Korduna,
Livada govori o specifičnom tipu
mentaliteta koji dijele stanovnici regije bez obzira na etničku
pripadnost. Razloge pobune Srba nalazi u ekonomiji - Kordun je izrazito ruralan
i siromašan kraj sa velikom stopom iseljavanja. Dodatni element koji je
akcelerirao pobunu Srba je sjećanje na
Drugi svjetski rat, koje je posebno evocirano na mitinzima uz širenje psihoze
antagonizma. Uz osvetu, Livada glavnim motivom sukoba smatra borbu za prostor.
KR etničko čišćenje,
iseljavanje, manjina, mitinzi, Hrvati, Srbi, Kordun
DI -
IP razgovor/intervju
DO Nacionalna sveučilišna biblioteka,
Zagreb
14. NA Ljudska prava u Hrvatskoj: studija slučaja
(case study)
AU Damir Grubiša
IN Institut za razvoj i međunarodne odnose; 10000
Zagreb
ČA Erasmus, listopad (1995) br. 13, str. 26-36
ZI Hrvatska
GI 1995
JZ Hrvatski
SŽ Za Hrvatsku je karakteristično
nepostojanje kulture ljudskih prava, a duboko je ukorijenjen i kolektivistički
stereotip koji interesima nacije daje prednost pred interesima pojedinca. Autor
analizira stupove pravosudne zaštite ljudskih prava nasuprot praksi ograničavanja
slobode štampe, problema dodjele državljanstva
ne-Hrvatima te deprivaciji i deložacijama iz stanova. Autor naglašava nužnost
povratka svih izbjeglica (koji to žele), te usko povezuje poštivanje ljudskih
prava sa mirom u regiji.
KR državljanstvo, mediji, ljudska prava, Ustav, Srbi
DI ljudska prava
IP pregledni esej o stanju ljudskih prava 1995
DO Nacionalna sveučilišna biblioteka,
Zagreb
15. NA Crkveno krštenje kao oznaka etničkog
identiteta
AU Vesna Drašković
IN -
ČA Simboli identiteta (studije, eseji, građa),
(1991), str. 177-183
ZI -
GI 1991
JZ Srpski/latinica
SŽ Etnički identitet se izgrađuje kroz
procese socijalizacije u obitelji i društvu, a simboli su identiteta
promjenjivi i podložni društvenim promjenama. Upravo se takvom vezom
objašnjava proces smanjenja prakse obreda koji služe za utvrđivanje etničkog
identiteta, a koji se dogodio za vrijeme komunizma. Sredinom 80-ih dolazi do buđenja
nacionalne svijesti, obnove crkvenih rituala te ponovnog utvrđivanja etničkog
identiteta.
KR etnički identitet, konfesije,
nacionalna svijest
DI etnologija
IP stručni rad
DO -
16. NA Mi nismo Cigani, ali oni drugi jesu gadže
AU Danica Draganić
IN -
ČA Simboli identiteta (studije, eseji, građa),
(1991), str. 242- ?
ZI -
GI 1991
JZ Hrvatski
SŽ Još u XVIII stoljeću u Pitomači
se trajno naselila grupa Roma. Većina se
uspjela obogatiti preprodajom starog tekstila i izgraditi kuće.
Novo zanimanje i prestanak tradicionalnog nomadskog načina
života utjecali su na proces dobrovoljne
asimilacije i napuštanje materinjeg romskog jezika.
KR integracija, Romi, Slavonija
DI etnologija
IP stručni rad
DO -
17. NA Područja ostvarivanja etničkih
prava pripadnika nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj
AU Mila Šimić
IN predstojnica Ureda za etničke i
nacionalne zajednice ili manjine, Vlada Republike Hrvatske
ČA Politička
misao, vol. 35 (1998) br. 2, str. 57-64
ZI Hrvatska
GI 1998
JZ Hrvatski
SŽ U radu se analiziraju prava manjina u Republici
Hrvatskoj i podrška koju im pruža Vlada RH počevši od materijalne
pomoći manjinskim kulturnim programima,
odgoju i obrazovanju, te financiranje znanstveno-istraživačkih
projekata. Uz međudržavne bilateralne sporazume,
Vlada podržava i razvoj veza sa matičnom državama
hrvatskih nacionalnih manjina, ali i socijalno-kulturnu te političku
integraciju manjina u hrvatsko društvo.
KR etnička prava, integracija,
nacionalne manjine
DI pravo
IP -
DO Nacionalna sveučilišna biblioteka,
Zagreb
18. NA Ljudska i građanska prava i otvorena
pitanja personalne i kulturne autonomije Srba u Hrvatskoj
AU Drago Roksandić
IN Filozofski fakultet; Odsjek za povijest; I. Lučića
3; 10000 Zagreb
ČA Scientia Yugoslavica 16 (1990), br. 3-4,
str. 217-228
ZI -
GI 1990
JZ Hrvatski
SŽ Uoči rata u Hrvatskoj pojavljuje se
prijedlog regulacije prava srpske manjine u hrvatskom Ustavu, zamišljen kao
kulturna autonomija dok se teritorijalno-politička
autonomija isključuje. Autor je predložio
aplikaciju finskog modela kojim je švedskoj manjini zajamčena dvojezičnost
u općinama gdje čine
više od 8% stanovništva tj. imaju 3000 članova.
U nastavku rada, autor daje smjernice obnove srpskih kulturnih institucija u
Hrvatskoj.
KR autonomija, ljudska i građanska prava, Srbi,
Hrvatska
DI -
IP -
DO Nacionalna sveučilišna biblioteka, Zagreb
19. NA Okrugli stol Srbi i Hrvati: 20-22.11.1993.
AU -
IN -
ČA Erasmus, veljača
(1994) br. 5, str. 1-96
ZI Hrvatska
GI 1994
JZ Hrvatski
SŽ Izvještaj sa prvog okruglog stola o Srbima u
Hrvatskoj. Na skupu je raspravljano o međuetničkim odnosima u Hrvatskoj
i ratu a predložena su i neka rješenja
problema.
KR jugoslavenska kriza, međunacionalni odnosi,
nacionalizam, srpsko pitanje, rat, ratna propaganda, velikosrpska politika, Srbi
DI -
IP okrugli stol održan 20-22.11.1993.
DO Nacionalna sveučilišna biblioteka,
Zagreb
20. NA Moderni identitet Srba u Hrvatskoj
AU Milorad Pupovac
IN Filozofski fakultet; Odsjek za opću
lingvistiku i orijentalne studije; I. Lučića
3; 10000 Zagreb
ČA Ljetopis (1998), sv. 3, str. 177-196
ZI Hrvatska
GI 1998
JZ Hrvatski/ćirilica
SŽ Autor analizira elemente tradicionalnog
identiteta Srba u Hrvatskoj - jezik, religiju i vojnu službu. Nakon Drugog
svjetskog rata razvoj modernog identiteta hrvatskih Srba je zaustavljen, i
javlja se trend sekularizacije identiteta u obliku snažnog potiskivanja
vjerskog i nacionalnog identiteta. Kroz ulogu čuvara države
(veliki postotak zaposlenih u policiji i vojsci) Srbi su se sve više
identificirali sa državom što se negativno odrazilo na moderni identitet Srba
u Hrvatskoj koji je ostao nedovršen, fragmentaran i diskontinuiran.
KR identitet, ideologija, Srbi
DI sociologija
IP -
DO Institut za migracije i narodnosti, Zagreb
21. NA Suvremene tendencije u promjenama nacionalnog, vjerskog i osobnog
identiteta u Republici Hrvatskoj: s posebnim osvrtom na građane
srpske nacionalnosti
AU Slobodan Uzelac
IN -
ČA Ljetopis, (1996), sv. 1, str. 300-308
ZI Hrvatska
GI 1996
JZ Hrvatski/ćirilica
SŽ Prikaz rezultata pilot istraživanja utjecaja
društveno političkih okolnosti u Hrvatskoj na promjenu identiteta
-imena i prezimena te nacionalne i religiozne pripadnosti. Masovne promjene
identiteta, posebno 1992 godine, u prvom su redu motivirane etničkim
konfliktom i ratnom situacijom u Hrvatskoj.
KR identitet, Srbi
DI sociologija
IP pilot istraživanje
DO Nacionalna sveučilišna biblioteka, Zagreb
22. NA Gorski kotar između rata i mira
AU Siniša Tatalović
IN Fakultet političkih znanosti; Lepušićeva
6; 10000 Zagreb
ČA Ljetopis, (1996), sv. 1, str. 323-333
ZI Hrvatska
GI 1996
JZ Hrvatski/ćirilica
SŽ Gorski kotar je najveća preostala
enklava Srba u Hrvatskoj i jedino područje
gdje je rat bio izbjegnut. Autor analizira razloge koji su doprinijeli očuvanju
mira te naglašava višestoljetnu tradiciju multikulturalizma i mirne
koegzistencije.
KR rat, izbori 1991, multikulturalizam, Srbi, Gorski kotar
DI -
IP -
DO Nacionalna sveučilišna biblioteka,
Zagreb
23. NA Nijemci u Hrvatskoj od kraja II svjetskog rata do danas
AU Vladimir Geiger
IN -
ČA Časopis
za suvremenu povijest, 28 (1996), br. 1-2, str. 227-233
ZI Hrvatska
GI 1996
JZ Hrvatski
SŽ Etnička slika Podunavlja promijenjena
je masovnim iseljavanjem i protjerivanjem njemačke
manjine nakon Drugog svjetskog rata. Suočeni
sa dvije alternative - iseliti se ili asimilirati, vrlo mali broj etničkih
Nijemaca izabire drugu opciju denacionalizirajući
se u Hrvate, Slovence ili Mađare i mijenjajući
pritom prezimena. Krajem 40-ih donesen je zakon o konfiskaciji imovine Nijemaca
a istovremeno je provedena kolonizacija napuštenih njemačkih
posjeda.
KR iseljavanje, kolonizacija, Folksdojčeri,
Nijemci i Austrijanci
DI povijest
IP -
DO Nacionalna sveučilišna biblioteka,
Zagreb
24. NA Politička kultura: rat u
Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini
AU Miroslav Vujević
IN Fakultet političkih znanosti; Lepušićeva
6; 10000 Zagreb
ČA Politička
misao, 33 (1996) br. 4, str. 221-242
ZI Hrvatska
GI 1996
JZ Hrvatski
SŽ Uzroke konflikta u bivšoj Jugoslaviji autor
nalazi u složenosti Jugoslavije i neadekvatnosti političkog ustrojstva
te zaključuje kako je glavni motiv rata
bila borba za teritorij. Koristeći kao
teorijski okvir Verbin model dimenzija političke
kulture, autor zaključuje kako je upravo
nedostatak demokratske političke kulture
pokretač sukoba. Međuetničke
i unutar-etničke sukobe tumači
kao sukobljavanje različitih političkih
koncepata ustrojstva države pri čemu
Muslimani žele uniju, Hrvati složenu državu a
Srbi podjelu.
KR politička kultura, rat, Bosna i
Hercegovina, Hrvatska
DI sociologija
IP -
DO Nacionalna sveučilišna biblioteka,
Zagreb
25. NA Migracije, prinudne migracije, izbjeglištvo: građa
za konceptualizaciju
AU Silva Mežnarić
IN Institut za migracije i narodnosti; 10000 Zagreb
ČA Revija za sociologiju, 26 (1995) 1-2,
str. 35-42
ZI Hrvatska
GI 1995
JZ Hrvatski
SŽ Osnovna je teza rada nužnost razdvajanja te
zasebnog utemeljenja koncepata izbjeglištva i migracija. Takva bi distinkcija
olakšala teorijsko utemeljenje i operacionalizaciju problema. Autorica
posebno naglašava potrebu uključivanja
koncepta ljudskih prava u studije o izbjeglicama i prognanicima.
KR izbjeglice, ljudska prava, migracije, prognanici
DI sociologija migracija
IP -
DO Nacionalna sveučilišna biblioteka,
Zagreb
